Elí Urbina: La sal de las hienas / So hijena

Elí Urbina

EL FARDO DE LA SOMBRA

Entre los racimos de saliva y sangre
solo el fardo de la sombra
la voz de esa mujer a la que amé
esa reja entre lo que soy
y los nombres del pasado

Todavía hay ansiedad
Aún hay vestigios de algo
que no termino de perder

La muerte se avecina
pero ya estoy en medio de la muerte
ya camino en esa acera
donde la suerte es otra
dimensión de la ironía
otro rostro de su rostro
y hay mensajes perdidos

Tal vez ya es suficiente
Quizá de nada sirve
alzar estas palabras contra la soledad.

(De La sal de las hienas, 2017)

TERET SENKE

Među bokorima pene i krvi
samo je teret senke
glas te žene koju sam voleo
ta mreža između onoga što sam
i svih imena iz prošlosti

Još uvek postoji nemir
I dalje se naziru tragovi nečega
što još nisam izgubio

Smrt se približava
ali ja sam već usred smrti
već hodam po tom pločniku
gde je sreća druga
dimenzija ironije
drugo lice njenog lica
gde su izgubljene poruke

Možda je već dosta
možda ničemu ne služi
podići ove reči protiv samoće

(Iz zbirke So hijena, 2017)

Prevod: Branka Vinaver





ELÍ URBINA (Perú, 1989) Poeta y Licenciado en Letras. Ha sido invitado a numerosos encuentros, lecturas y festivales de poesía. Textos suyos han sido traducidos al griego e italiano. La sal de las hienas es su primer libro de poemas.

ELI URBINA (Peru, 1989) Pesnik i diplomirani filolog. Učestvovao je na mnogobrojnim književnim susretima, recitalima i festivalima poezije. Neke od njegovih pesama prevedene su na grčki i italijanski. So hijena je njegova prva zbirka poezije.  

Alvin Pang: Kada barbari dođu

Alvin Pang

KADA BARBARI DOĐU

pripremi mrtve za obred, ali ne oplakuj ih previše.
prigodna je blaga osjećajnost. nostalgija će biti očekivana na zahtjev.
kremiraj: sačuvaj zemlju, ne žali tajne. pripremi pepeo za one s kamerama.
sakrij svoj najbolji namještaj. sruši spomenike. prvo idu skulpture s rukama ispruženim u pobjedi, a onda sve s lavovima.
sigurnije je združiti se s gubitkom, poznavati teren a ipak ne predlagati tajanstva.
podrazumijevati nepismenost.
imaj pri ruci sluge dobre u brojanju. radi u njihovu korist između spletki.
drži sve račune daleko od očiju. čim bude primjerno, prihvati njihove zakone i odbaci sve zasluge za sebe.
zbuni njihove povjesničare. razdijeli krive recepte za ketupat, za otak.
položi pravo na jezik korijenja, porijeklo drveća. kada chiku procvjeta, reci im da je lipa. kada lipa, reci im da je ginko.
preporuči laksative kao ljubavne napitke. pripiši bol prolasku teških osjećaja. doći će val
zanimanja za vračanje. nemoj im reći kako će završiti, ili kada. napredak, iako težak, uvijek se događa.
nipošto ne priznaj što tvoje narodne priče sugeriraju.
nikada ne posluj u mraku osim ako vidiš bjelinu njihovih očiju. kada govore o bogu.
nakloni glavu da velom prekriješ pobožnost, sramotu, smijeh, ili ravnodušnost.
obuci svoju djecu kao njihove davno mrtve pretke. udaj svoje kćeri za njih.
uskoro ćeš prisustvovati istim pogrebima.
 
(Prevod:  Silverstar Vrljić)





Alvin Pang je pjesnik, pisac, urednik, antologičar, prevodilac i književni interpretator. Rođen u Singapuru 1972. godine, Pang je bio uključen u veće festivale, antologije i časopise širom Azije, Australije, Europe i Amerike te prevođen na preko desetak jezika. Proglašen je singapurskim mladim umjetnikom  godine za književnost 2005. godine i dobitnik je Singapore Youth Award 2007. godine za umjetnost i kulturu, kao i JCCI Foundation Education Award 2008. godine. Objavio je četiri knjige pjesama: Testing the Silence (Testiranje tišine, Ethos Books 1997), City of Rain (Grad kiše, Ethos Books 2003), Other Things (Druge stvari, chapbook neobjavljenih pjesama, 2006) i What Gives Us Our Names (Što nam daje naša imena, 2011) i bio kourednik četiri pjesničke antologije. Osnivač je i direktor The Literary Centre-a koji je 2004. godine organizirao WORDFEAST: Singapurov 1. međunarodni pjesnički festival koji sada igra vodeću ulogu u većim književnim inicijativama, prijevodima i drugim projektima. 2011. godine bio je gost na 6. međunarodnom festivalu suvremene poezije u Zagrebu. Na hrvatskom je objavio knjigu Druge stvari i ostale pjesme u prijevodu Silvestara Vrljića (Brutal, Zagreb, 2012).

Tomislav Marinković: Dve pesme

Tomislav Marinković

NIKO
 
U tvojoj sobi sumrak noktima
tiho nagriza stvari.
Koraci ispod prozora,
bez putokaza, nalaze prolaz
u nevidljivi život.
 
Dok vrtiš neposlušan uvojak kose,
na sličan način i svet se premotava.
Neko ponovo ulazi u tvoju dušu
s koferom punim isplakanih metafora.
Ljubav peče kao zeleni plamičci koprive.
 
Tihi trenuci caruju,
smeši se mesec nad gradom
i budno motri na omađijani svet.
Ti ne primećuješ to. Čitaš.
„Ah, kako očajanje u pesmi
može da prija“, kažeš.
 
Ja sam Niko.
I sve ti ovo govorim da upamtiš:
Moraš sama otkriti formulu koja poništava bol.
 
Oslušni vetrić u lišću pored prozora.
To sam ja.
Poslušaj tišinu dok između zidova raste noć.
Neko je u njoj i sluša tvoje disanje.

JA SAM TIŠINA
 
Život
ispunjen
nostalgijom
za životom.
Ljubav
ne prestaje
da krči put ka drugoj
ljubavi.
Na poslužavniku vremena,
sve je u svemu,
ništa ne živi samo za sebe.
Ja sam tišina i živim u drugima.
Morao sam da zaboravim ko sam,
svoje ime, jezik i svoju patnju.
Tvojim prstima dodirujem stvari.
Tvoj glas čujem na svakom mestu.
Ali ostajem nem kao
drveće na mesečini –
i u meni odzvanja nečija neopisiva radost.





Tomislav Marinković je rođen 1949. godine u Lipolistu kod Šapca. Knjige pesama: Dvojnik (1983), Izvesno vreme (1985), Stihovi (1991), Sumnja u ogledalu (1996), Škola trajanja (2003), Svet na koži (2007), Običan život (2011), Putovanja kroz blizine (izabrane pesme, 2013), Nevidljiva mesta (2015), Izdvojene tišine (izabrane pesme, 2016), Večito sada (2018). Nagrade za poeziju: Branko Miljković, Nagrada za najbolju knjigu na Sajmu knjiga u Šapcu, Zaplanjski Orfej, Miroslav Antić, Vasko Popa… Za ukupan pesnički doprinos dobio je Disovu nagradu (2016). Priredio je knjigu Pisac u vrtu, najlepše priče i pesme o biljkama i prijateljstvu (2016). Objavio je knjigu priča Putovanje u orahovoj ljusci (2017). Pesme su mu prevođene na engleski, ruski, španski, portugalski, japanski, mađarski, slovenački i makedonski jezik. Živi u Lipolistu.