RIFAT

NOVI SVIJET NOVA KLASA

Promijenio se svijet Rifate!

Za trideset srebrnjaka, možda i jeftinije,
konačna propast se nikada i nije mogla
odrediti tačno u cent.

U ruci kipa Slobode
umjesto baklje
zasijao sterilizirani špric,
iz usta mu viri
kameni džoint a i ne gleda
ka Atlanskom okeanu
već, nakon posljednjih katastrofa,
ka New Orleansu.

S obzirom da je Amerikanac
“Noe” je barku zamijenio
za najsevremeniju jahtu,
na kojoj ipak ima mjesta samo za njega.

Umro si na vrijeme!

Ili, bolje rečeno,
ubili su te na vrijeme…

MARGINE ZABILJEŽENE U DŽAMIJI

Rifate
prošle su tvoje boli!

Revolucija
za koju si glavu dao
(ili su ti je uzeli, ni dan danas
ne znamo je li to isto!)
pojela je svoju djecu i
obezvrijeđena je do maksimuma.

U neko svitanje,
u neko dženetsko jutro
ti ćeš,
daleko od akovskih mezarja,
zaboravljen
pronaći svoje pravo
ime i prezime…

I roditelje…

I Hajriju…

I Ibrahima…

WILDE EAST COMMUNION

U jesen odlučujemo stvoriti državu
a ovo godišnje doba je idealno
za eksperimente takve vrste.

Cijelu nedjelju vijećamo koji simbol staviti na zastavu
koja je, kada ima vjetra, jedina što se vijori na Ist Riveru.

Nakon hematoloških ispitivanja ispostavlja se
da ovaj narod nije predodređen za nezavisnost.

Svejedno, ne priznajemo zakone i postojeće standarde.

U osnovnim školama toče besplatno pivo.

Uz pomoć najsavremenije mehanizacije spomenike
na našim grobljima uspijevamo okrenuti ka sjeveru.

Naše “učenje” predstavlja najnovije svjetsko čudo.

Posebne grupe izoluju nevjernike i tek ponekog išamaraju.

“Oda radosti” jedina je zabranjena melodija.

Spajamo nespojivo, bratimimo narode koji su se koliko juče
granatirali, u minskim poljima organizujemo poetske maratone,
nelektorisanim dekretom ukidamo crninu i bjelinu,
na svadbama i sahranama može se nositi samo crvena odjeća,
dodaje se u amandmanu u čijem se naslovu pominje i Fantom slobode.

Ljudi, pa i čitavi narodi, postaju solventni
kao da zaboravljaju da je apokastaza ipak moguća,
možda ne u ovom vremenu, ali kasnije-ko to može znati?

Neće mnogo vremena proći i ostvarićemo balkanski san:
POSTAĆEMO TEK ŽUTA ZVJEZDICA NA PLAVOJ ZASTAVI.

Ali tu se radi o neobaviještenosti, a ona se,
kao da je tečni metal, razliva na sobnoj temperaturi.

Gospode poklali smo sve koze.
Više nema državnih neprijatelja.
Daj nam barem
Partnerstvo za mir.
Božji.

PISMO FAMILIJI

Ne znaju
bratstvenici
da nas je stigla neka kletva
i naplatila se uzevši
najboljeg od nas.

Propali su familijarni
poslijeratni susreti,
u vrh sofre
ostalo je prazno mjesto!

Nemamo još uvijek
nikoga
pametnog i školovanog
a voljnog
da svoj vrat podmetne
umjesto tvojeg…

ZBOG VODE ILI NEČEG DRUGOG

U ime Alaha
riječi što si nosio na srcu
gdje su?

Presudna bitka je nemilosrdna,
naročito prema herojima

Sjeti se ljubavi svoje
Lepe Stamenkovic
s kojom si se mozda i sreo
još jednom
poslije smrti

Zaboravljene su vaše tajne,
nema više ni policijskog časa!

Svaki tvoj dan je istorijski,
svaki govor slavan!

Iako je sve prošlo…

Samo još sujevjerni vjeruju
da se nijesi vratio
zato što nijesu za tobom
prosuli vodu…

Saladin Dino Burdžović rođen je 1968. godine u Bijelom Polju. Gimnaziju je završio u rodnom gradu a književnost studirao u Beogradu i Nikšiću. Pojedini naslovi iz njegovih knjiga zastupljeni su u preko pedeset antologija, zajedničkih zbirki i zbornika poezije i proze. Prevođen je na mađarski, poljski, bugarski, makedonski, slovenački, turski i njemački jezik. Dobitnik je više nagrada za poeziju, prozu i drame. Član je Crnogorskog Društva Nezavisnih Književnika (CDNK) i, od 2008. godine,  Udruženja književnika Njemačke-Hessen (Litteraturgeselschaft e. v. Hessen-Deutschland).  Jedan je od osnivača i stalni član Alternativne grupe Monte Art iz Frankfurta.Od 1999. godine živi u Offenbachu, Hessen, Njemačka. Bibliografija: Hornika nepoznatog (MRZ, Pljevlja, 1990), poezija; Koncert za 1001 bajonet (Građevinac, Subotica, 1992), poezija; Na tragu balade (MRZ, Pljevlja, 1993) poezija; Plastična operacija sna (Mladost, Beograd, 1994), poezija; Alkoholičar i ćelava djevojka (MRZ, Pljevlja, 1996), poezija; Misija (MRZ, Pljevlja, 1996), drama; Lirika iz tetrapaka (Književna reč, Beograd, 1998), poeme; Sonet o skoku sa zgrade (Dignitas, Cetinje, 1999), poezija; Immigrant’s song (Ars-Longa, Beograd, 2000), poezija; Konstablerwache (Dereta, Beograd, 2001), roman; Snijeg pada na Offenbach (Dignitas, Cetinje, 2001), poezija; Tragom muhadžira (Balco, Frankfurt, 2001), publicistika; Arhivski snimci (Dom Kulture „Pivo Karamatijević“, Priboj, 2002), poeme; Frankfurtske i druge priče (MRZ, Pljevlja, 2002), pripovijetke; Djevojka sa kokošijim grudima (Beogradska knjiga, Beograd, 2003), poezija; Berlin noćas mora pasti (Dereta, Beograd, 2004) , roman; Melanholična biografija (MRZ, Pljevlja, 2005), poezija; Brus Li je umro u Bijelom Polju (Bosanska riječ, Wupertall, 2005), roman; Putopisi slijepog putnika (Dereta, Beograd, 2007), pripovijetke; Konstablerwache i druge pripovijetke (Verlag “A”, Frankfurt a/M, 2009), pripovijetke; Nakon pada zida (Zalihica, Sarajevo, 2010), poezija; Hessen via Montenegro (Almanah, Podgorica, 2012), pripovijetke; Povratak u Schwarzerberg (Almanah, Podgorica, 2013), roman; Razgovori sa neistomišljenicima (Verlag „A“, Frankfurt am Main, 2016), intervjui; Konstablerwache (na njemačkom jeziku, prijevod Elke Schwarz, Ćazima Medić, Ranko Ćetković, Drago Tešević, Verlag „A“, Frankfurt am Main, 2016), pripovijetke; Antologija Montenegrina (Verlag „A“, Frankfurt am Main, 2016), antologija; Rifat (Almanah, Podgorica, 2020), poezija; Revolucija i njena kopilad (OKF, Cetinje – CDNK, Podgorica, 2020), poezija.