ALEKSANDRA ČVOROVIĆ: KNJIGA ŽIVOTA

Aleksandra Čvorović

PRIZIVAJUĆI SAN

Snohvatačke vizije i priviđenja
provaljuju kapije na Obali Snova.
Prostranstva svemogućih ispoljavanja
mame, a nemam moć za pustolovinu
da zaplovim drakarskom lađom
u treperave elegične pastorale.
Tako lebdim na komadu stvarnosti
zarobljena u mjehuru sapunice,
te melodične snovidne međuigre.
Slušam, personifikuje se vječnost
u simfoniji lirske iluminacije.

PEJZAŽ

Pogledaj poljane zelene
gdje sunce zlati rosu
Oblaci bijelo paperje
ušuškavaju mir u pejzažu
Sočnost žutih jabuka
stazu krivudavu sjenči
Znam obećanje staro
koje me gore priziva
i nešto toplo i milo
po duši se mojoj razliva
Čini mi se samo da hoću
Mogla bih raširiti krila
i letjeti meko nad dolinom
punoj ljubavi, ljepote, obilja…

KNJIGA ŽIVOTA

U smaragdnom pojasu nebeskih bulevara
u alejama vječnocvjetajućeg drveća
Promenada beskraja botaničke bašte
kraj vodoskoka, slapova, vrtova i kolonada
Stazom posutom laticama raznobojnih pupova
Zračeći svodovi preobražavaju identitet šetača
Tamo sam privučena i obasjana da vidim
na kamenom postamentu slavnih bareljefa
u raskošnom povezu od pergamenta
bilješku izabranih od postanka svijeta
Živjeće vječno oni čija su imena
po tijelu te knjige istetovirana

DUŠEVNA BOLNICA

Nisam ti rekla, ali tamo ima mrtvih,
nigdje nema toliko tišine kao u glavama bez misli,
njih bol više ne boli a suze im nisu slane,
ljudsko u njima svezano je,
iz njih zjapi praznina, kao ugašeno svjetlo,
niko ih nije izliječio. Zarobljeni su…
Zar ti nisam rekla da tamo ima mrtvih?
Samo još molitve dopiru do njih.

TAČKA

Prstohvatom tišine
solim marifetluke uma.
Da li anđeli znaju
ritualne pokrete koji
usporavaju sagorjevanje?
Transkribujem svoj
imaginarni identitet.
Dematerijalizujem se
do tačke na kraju papira.





Aleksandra Čvorović, rođena 10. februara 1976. u Banjoj Luci. Završila je srpski jezik i književnost u istom gradu. Magistrirala je u Beogradu, na odsjeku za bibliotekarstvo i informatiku. Završila je edukaciju za psihološkog savjetnika transakcione analize. Radila je kao urednik, saradnik i član redakcija mnogobrojnih književnih i drugih časopisa. Učesnik  je književnih večeri i festivala u regionu i Evropi. Član je više književnih udruženja. Radi kao viši bibliotekar u Dječijoj biblioteci NUBRS. Vodi radionice kreativnog pisanja, te dramske i psihološke radionice za djecu. Prevođena je na engleski, njemački, poljski, danski, slovenački i mađarski jezik u okviru antologija i časopisa, a bajka Pjesnik iz Neznangrada objavljena je na engleskom kao elektronska knjiga (The Poet from Unknowntown, Style Writes Now 2017.). Objavila je sedam knjiga, tri knjige poezije: Šapat glinenih divova  (2000.), Cvijet na kapiji sna (2007.),  Nadrastanje  (2013.); dvije knjige proze: Anđeo pod krevetom (2002.), Monolog u šolji kafe (2006.);  dvije knjige za djecu: Čarobna ruža (2014.)  i Ukrala me Šumbaba! (2018.). Poezija i proza joj je višestruko nagrađivana  (Nagrada Glasa Srpske Ljupko Račić za najbolju prvu knjigu, najbolja knjiga priča na Grdačačkim književnim susretima, nagrada Slovo Podgrmeča, nagrada za dječiju knjigu Stanko Rakita…).